Hoće li AI zamijeniti novinare? Stručnjaci s AgroRocksa imaju zanimljiv odgovor

Što se događa s novinarstvom i može li ono preživjeti bez snažnih i održivih medijskih kuća? Kako će umjetna inteligencija promijeniti novinarski posao i tko će biti odgovoran za sadržaj koji nastaje uz pomoć AI-ja? I, možda najvažnije, postoji li nešto što je u ovom poslu ipak nezamjenjivo?

O tim su pitanjima na panelu "Umjetna inteligencija i budućnost novinarstva", održanom u sklopu AgroRocks konferencije, razgovarali Maja Sever, predsjednica Europske federacije novinara i Sindikata novinara Hrvatske, prof. dr. sc. Katharina Seuser iz Europske mreže agrarnih novinara (ENAJ), Stanislav Bender iz Agencije za medije te Vedran Stapić iz Hrvatske udruge digitalnih izdavača. Raspravom je moderirala Jelena Pajić-Čulibrk s HRT-a.

Tko će platiti rad novinara?

Za Maju Sever pitanje budućnosti novinarstva prije svega je pitanje njegova financiranja. "Danas nema medijske kuće koja nije u krizi", rekla je, istaknuvši da se medijsko okruženje mijenja u svim zemljama, a tradicionalni izvori prihoda sve su slabiji.

Nekoć je, podsjetila je, bilo normalno svakoga jutra otići na kiosk i kupiti novine. Danas je puno manje ljudi spremno plaćati pretplatu za internetske portale i druge medije. Istodobno je velik dio oglašivačkog novca otišao prema velikim tehnološkim kompanijama. "Više nema toliko oglasa u tradicionalnim medijima kao nekad, sve je prešlo na društvene mreže", rekla je Sever.

Zato smatra da se pitanje budućnosti novinarstva ne može odvojiti od pitanja njegova financiranja. Kao važan korak navela je europski Akt o slobodi medija te aktualne razgovore o sljedećoj financijskoj perspektivi Europske unije. "Bez financiranja nema nade ni prilike da ikakvo profesionalno i kvalitetno novinarstvo preživi", poručila je, dodajući da svaki novinar, snimatelj i drugi medijski radnik mora biti plaćen za svoj rad.

No, odgovor na pitanje može li novinarstvo preživjeti, priznala je, trenutačno nije osobito pozitivan.

Medijska pismenost sve važnija

Katharina Seuser budućnost vidi nešto optimističnije. "Ovisi o nama hoćemo li novinarstvu dati budućnost", rekla je prisjetivši se vlastitog iskustva na sveučilištu. Kada je prije 15 godina počela raditi, studenti su bili više zainteresirani za video i komunikaciju nego za klasično novinarstvo. No posljednjih se godina, kaže, situacija promijenila. "Ove godine imamo više mladih ljudi koji su zainteresirani za klasično novinarstvo, što me jako veseli."

Jedan od razloga vidi i u tome što mladi danas istodobno koriste velik broj različitih izvora informiranja te su zabrinuti zbog dezinformacija. Medijska pismenost pritom postaje sve važnija. Seuser, međutim, ne umanjuje probleme s kojima se suočavaju izdavači. Poslovni modeli moraju se mijenjati, kao što se mijenjaju i drugi sektori, a umjetna inteligencija već postaje dio svakodnevnog rada medijskih kuća.

"Umjetna inteligencija više nije budućnost, već sadašnjost", rekla je, navodeći njezinu primjenu u dosegu publike, učinkovitosti i konkurentnosti. Pritom, naglašava, nije riječ samo o automatskom pisanju vijesti. Riječ je o obuci ljudi, prihvaćanju nove tehnologije i pronalaženju načina na koji se ona može smisleno koristiti.

Kako govoriti o pršutu?

Vedran Stapić upozorio je na drugu veliku promjenu - ogroman utjecaj globalnih digitalnih platformi na ono što ljudi vide, čitaju i u što vjeruju. "Ulazimo u eru tehnokracije. O tome govore mnogi moderni filozofi", rekao je, postavljajući pitanje koliko se moći na globalnoj razini daje malom broju tehnoloških kompanija.

Kako algoritmi mogu utjecati na medijski sadržaj, ilustrirao je vlastitim primjerom. Kada je Facebook počeo koristiti modele umjetne inteligencije za provjeru sadržaja, objava koja je sadržavala pršut i nož bila je označena kao nasilna.

"Vidite kako algoritam u tom specifičnom slučaju može utjecati na cijelu industriju. Moramo mijenjati način na koji govorimo o pršutu i takvim temama", rekao je Stapić za kojega je pitanje regulacije neizbježno. Tehnološke platforme već imaju velik utjecaj, a društvo, smatra, još nije spremno za promjene tektonskih razmjera.

Zakon uvijek kasni za tehnologijom

Sličan problem iz druge perspektive istaknuo je Stanislav Bender. Regulacija umjetne inteligencije suočava se s činjenicom da se tehnologija mijenja brže nego što se mogu donijeti zakoni i pravila. "Dok se jedno pravilo donese, alati su se već promijenili", rekao je.

Problem dodatno raste zbog količine sadržaja koja svakodnevno nastaje na internetu. Bender je naveo podatak da se svake minute na YouTube učita 500 sati videa. "To je 82 godine videa dnevno! Tko će to nadzirati? Može li umjetna inteligencija pomoći u nadzoru tolikog sadržaja? Može, ali ni tu nema jednostavnog rješenja", kazuje dodajući kako razvoj generatora umjetne inteligencije ide brže nego razvoj detektora, pa detekcija AI sadržaja nije uvijek pouzdana.

Posebno je složeno pitanje odgovornosti, upozorava. Naime, ako se izvorni AI sadržaj ponovno snimi ili kopira, oznaka da je nastao umjetnom inteligencijom može nestati. Tko je tada odgovoran? Bender pritom upozorava i da regulator ne može jednostavno postati "sudac za istinu". "U trenutku kada država pokrene pitanje odluke što je laž, a što istina, to samo po sebi postaje opasno. Tko će odlučivati što je istina?"

"Umjetna inteligencija nije đavo"

Što onda novinari trebaju naučiti, sljedeće je pitanje koje je potaknulo daljnju raspravu. Sever je podsjetila da novinari već sada moraju ovladati brojnim novim vještinama, od snimanja i montaže do objavljivanja na različitim platformama i pisanja naslova. "Ponekad mi je svega dosta i muka mi je od onoga što se od nas očekuje. Jer mi smo odlučili biti novinari, a sada moramo biti čak i influenceri", rekla je.

Ipak, smatra da AI treba prihvatiti kao alat. "Umjetna inteligencija nije đavo koji će uništiti novinarstvo", nasmijala je prisutne dodajući da ovaj alat može pomoći novinarima uz uvjet da moraju znati kako je koristiti, kako provjeravati informacije i pronalaziti izvore. Također, medijske kuće trebaju osigurati edukaciju i alate. Stoga Sever budućnost novinarstva vidi u povratku povjerenja publike. "Povratak povjerenja u novinarstvo ključ je opstanka u doba razvoja umjetne inteligencije."

Bender je upozorio na još jedan mogući učinak AI-ja, a to je društvo u kojem je sve teže vjerovati bilo kojem sadržaju. Naveo je i konkretan primjer. "Ako se snimka političara koji prima mito danas može jednostavno proglasiti deepfakeom, dokaz više nema istu težinu kao prije. Stvaranje lažnih vijesti postalo je lakše i jeftinije nego ikada prije. Istina je teža i skuplja", rekao je.

Pozvao se pritom na razmišljanja Hannah Arendt o opasnosti koja nastaje kada se istina zamijeni laži. Najveći problem, smatra, nije samo u tome da ljudi počnu vjerovati lažima, nego da na kraju više ne vjeruju ničemu.

Agrarni novinari imaju novu ulogu

Promjene se također vide i u specijaliziranim medijima. Seuser smatra da poljoprivredni mediji dijele probleme s ostatkom izdavačkog sektora, ali istodobno imaju veliku priliku. Tako uloga agrarnog novinara više nije samo informirati poljoprivrednika. Šira javnost je ta koja želi znati odakle dolazi hrana, kako se proizvodi, koriste li se pesticidi i kako se drže životinje.

"Vidim veliku priliku za poljoprivredne novinare da budu stručnjaci za kontekstualizaciju, da pokažu cijelu sliku, ulogu poljoprivrede u društvu, važnost za prirodu i opskrbu hranom." Budućnost, smatra, leži upravo u stručnosti novinara i njezinu spoju s novim tehnologijama.

AI nikada neće moći zamijeniti jedno

Stapić je govorio i o promjenama koje su se dogodile tijekom 18 godina Agrokluba. Kada je portal počeo, publika je većinom pristupala sadržaju putem osobnih računala. Danas oko 85 posto posjetitelja dolazi putem mobitela. Promijenila se i forma pa je tako video postao sastavni dio digitalnog novinarstva, a mlađe generacije traže drukčije načine konzumiranja sadržaja.

Kaže i da AI već može, primjerice, iz fotografija generirati vrlo pristojan tekst. No ono što čini razliku između takvog sadržaja i novinarstva jest znanje koje novinar unosi u priču. "Fino dotjerivanje i edukacija koja stoji iza svakog novinara čine pravu razliku", rekao je Stapić.

Njegov je zaključak bio kratak i provokativan: "Umjetna inteligencija će zamijeniti mnoge loše novinare, ali dobre - nikada."

Biti čovjek je najveća vrijednost

Na kraju rasprave sudionici su pokušali izdvojiti jednu stvar koja će, bez obzira na tehnološke promjene, ostati u središtu novinarstva.

Za Bendera to je odlazak na teren i preuzimanje odgovornosti za istinu, a za Stapića znatiželja. Sever je izdvojila potrebu za dobrim sadržajem i nadu da će novinari zadržati "hrabrost i unutarnji žar u borbi za dobar sadržaj, za novinarstvo".

Naposljetku, Seuser ono najvažnije vidi u interesu za ljude. "Nadam se da će novinari, usprkos svim tehnologijama, i dalje ostati iskreno zainteresirani za ljude. To je ono što nas razlikuje od bilo koje tehnologije."

Umjetna inteligencija može prikupiti podatke i uspješne priče, rekla je, ali ne može ispričati priču o čovjeku koji negdje živi, pa tako ni priču o poljoprivredniku. "Mi smo ljudi, i to je naša najveća vrijednost."

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor